Znanstveno-stručni skup organizirali su Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquarium Pula, Udruga Morski obrazovni centar i Institut Ruđer Bošković. Zaključci sa Skupa objavljeni su s ciljem osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena na Jadransko more u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima.

Akademik Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji i dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog i zamjenik ravnateljice DHMZ-a, gostovali su sinoćnjoj u emisiji HTV-a „Otvoreno“ te govorili o vremenskim ekstremima.

Ove godine Dan ekološkog duga u svijetu obilježavamo 2. kolovoza, dok je Hrvatska u dug ušla još 29. svibnja 2023.

Skup su organizirali Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquarium Pula i Udruga Morski obrazovni centar Pula, uz pomoć više suorganizatora i Grada Krka. Glavna tema Skupa bile su klimatske promjene i strategija prilagodbi i mjera za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora.

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Aquarium Pula  i Udruga Morski obrazovni centar Pula organiziraju III. znanstveno stručni skup „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“.

Klimatske promjene uzrokuju i povećanje učestalosti te intenziteta morskih toplinskih valova, a porast pojava masovnog pomora morskih organizama jedan su od njihovih glavnih ekoloških utjecaja.

Glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dr. sc. Branka Ivančan-Picek bila je gošća N1 televizije te je govorila o toplinskim valovima i klimatskim ekstremima.

Svjetska meteorološka organizacija upozorava da bi toplinski udari u budućnosti mogli biti sve češći. Akademik Mirko Orlić, geofizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, u Dnevniku HTV-a govorio je o glavnim posljedicama globalnog zatopljenja i ponovio kako se to može ublažiti - smanjenjem emisije stakleničkih plinova te izvlačenjem stakleničkih plinova iz atmosfere.

Nakon dvogodišnjeg uzorkovanja voda Atlantskog oceana, škotski istraživači strahuju kako bismo zbog onečišćenja oceana za dvadesetak godina mogli gotovo u potpunosti istrijebiti planktone. Najsitniji stanovnici svjetskih mora i oceana temelj su čitavog morskog hranidbenog lanca, ali i prava pluća našeg planeta jednako važna kao drveće.

U Splitu je 9. i 10. lipnja 2022. održana Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice. Konferenciju je uživo pratilo više od 60  sudionika, a putem YouTube kanala uključilo se 100 ljudi koji su se informirali i raspravljali o temi uspostave ekoloških sidrišta i kontrole slobodnog sidrenja.